Gdje se razvija rak kože
Rak kože počinje u ćelijama koje čine vanjski sloj kože, nazvan epidermis. Jedan tip raka kože, koji se zove bazocelularni karcinom, počinje u bazalnim ćelijama. Bazalne ćelije stvaraju nove ćelije kože koje potiskuju starije ćelije prema površini. Kako nove ćelije izlaze na površinu, one postaju skvamozne ćelije. Rak kože koji počinje u tim ćelijama naziva se skvamozni karcinom kože. Melanom, još jedan tip raka kože, nastaje u ćelijama koje proizvode pigment, zvanim melanociti.
Šta je melanom i kako nastaje?
Melanom nastaje kada dođe do promjena u zdravim ćelijama koje se zovu melanociti, i te ćelije postanu kancerogene. Melanociti su ćelije kože koje proizvode pigment zvan melanin, koji daje koži njenu boju.
Melanom počinje kada melanociti razviju promjene u svojoj DNK. DNK sadrži upute koje govore ćeliji šta da radi. U zdravim ćelijama, DNK kontroliše rast i dijeljenje ćelija, te određuje kada ćelije trebaju umrijeti. Kod kancerogenih ćelija, promjene u DNK daju pogrešne upute – ćelije se počinju brzo i nekontrolisano dijeliti i ne umiru kada bi trebale. To dovodi do stvaranja prevelikog broja ćelija.
Te ćelije mogu formirati masu koja se naziva tumor. Tumor može rasti i uništavati zdravo tkivo. S vremenom, ćelije raka mogu se odvojiti i proširiti na druge dijelove tijela. Kada se karcinom proširi, to se zove metastatski rak.
Još uvijek nije potpuno jasno šta tačno uzrokuje promjene DNK kod ćelija kože koje vode do melanoma. Najvjerovatnije se radi o kombinaciji genetskih i okolišnih faktora. Međutim, stručnjaci vjeruju da je izlaganje ultravioletnom (UV) svjetlu glavni uzrok melanoma. UV svjetlo dolazi od sunca, solarijuma i UV lampi za tamnjenje kože.
Važno je znati da UV svjetlo nije jedini uzrok melanoma – melanom se može pojaviti i na dijelovima tijela koji nisu izloženi suncu, što ukazuje na to da i drugi faktori mogu povećati rizik.
Faktori rizika za melanom
Rizik od melanoma može biti povećan ako imate:
-
Porodičnu historiju melanoma: Ako je bliski član porodice (roditelj, dijete ili brat/sestra) imao melanom, i vi imate veći rizik.
-
Istoriju sunčevih opekotina: Jedna ili više jakih opekotina od sunca koje su izazvale stvaranje plikova mogu povećati rizik.
-
Izloženost UV svjetlu: Često izlaganje suncu ili korištenje solarijuma povećava rizik od raka kože, uključujući melanom.
-
Veliki broj mladeža ili atipični mladeži: Ako imate više od 50 uobičajenih mladeža, ili ako imate atipične mladeže (poznate kao displastični nevusi), rizik je povećan. Takvi mladeži su često veći, nepravilanog oblika i boje.
-
Život blizu ekvatora ili na velikoj nadmorskoj visini: Ljudi koji žive bliže ekvatoru ili na višim nadmorskim visinama izloženi su većim količinama UV zračenja.
-
Koža koja lako izgori: Melanom se može javiti kod svih tipova kože, ali je najčešći kod osoba svijetle puti, plave ili crvene kose, svijetlih očiju i onih koji lako dobiju pjege ili izgore na suncu.
-
Oslabljen imunitet: Osobe s oslabljenim imunološkim sistemom, bilo zbog lijekova (npr. nakon transplantacije organa) ili bolesti kao što je HIV, imaju veći rizik od melanoma i drugih oblika raka kože.
Prevencija melanoma
Svoj rizik od melanoma i drugih vrsta raka kože možete smanjiti ako:
-
Izbjegavate solarijume i UV lampe: Ovi izvori UV svjetla mogu značajno povećati rizik od karcinoma kože.
-
Izbjegavate sunce u periodu kada je najjače: U mnogim krajevima, UV zračenje je najjače između 10 i 16 sati. Planirajte boravak na otvorenom izvan ovog perioda, čak i kada je oblačno ili zimi.
-
Redovno pregledate svoju kožu: Upoznajte izgled svoje kože kako biste primijetili nove promjene – nove izrasline ili promjene postojećih mladeža, pjega, mrlja ili madeža. Pregledajte lice, vrat, uši i tjeme pomoću ogledala. Pogledajte prsa, leđa, ruke, noge, stopala (uključujući tabane i prostore između prstiju), kao i genitalno područje i područje između stražnjice.
-
Nosite zaštitnu odjeću: Kada ste napolju, nosite tamnu, gustu odjeću dugih rukava i nogavica. Široki šeširi pružaju bolju zaštitu od sunca nego kape s ravnim šiltom. Postoji i specijalizovana odjeća s UV zaštitom, a dermatolog vam može preporučiti marku.
-
Ne zaboravite naočale za sunce: Birajte one koje blokiraju i UVA i UVB zrake.
-
Koristite kremu za sunčanje tokom cijele godine: Koristite kremu širokog spektra s SPF 30 ili većim, čak i kada je oblačno. Nanesite je obilno i obnavljajte svaka dva sata, ili češće ako se znojite ili plivate.
Informišite se o više korisnih tema na našem blogu.
Izvor: Mayo Clinic
