Blue November je mjesec posvećen podizanju svijesti o muškom zdravlju, s posebnim naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje raka prostate i testisa. Ovaj mjesec je podsjetnik da briga o zdravlju nije znak slabosti, već odgovornosti. Kroz razne kampanje, edukacije i simbolično nošenje plavih vrpci, Blue November potiče muškarce da progovore o svom zdravlju, redovito obavljaju preventivne preglede i ne zanemaruju znakove koje im tijelo šalje. Cilj je jednostavan, ali iznimno važan: spasiti živote kroz informiranost, prevenciju i ranu dijagnostiku.
Kako bi se bolesti otkrile u najranijem stadiju, kada su šanse za uspješno liječenje najveće, ključno je razumjeti važnost i ulogu screening testova u očuvanju zdravlja muškaraca.
Skrining testovi za rak prostate
Skrining testovi opisani u ovom tekstu koriste se za otkrivanje mogućih znakova raka prostate. Međutim, ovi testovi ne mogu sa sigurnošću potvrditi postojanje raka. Ako rezultat nekog od testova bude abnormalan, najvjerovatnije će biti potrebna biopsija prostate (detaljnije objašnjena u nastavku) kako bi se potvrdilo da li je prisutan rak.
Test krvi na specifični antigen prostate (PSA)
Specifični antigen prostate (PSA) je protein koji proizvode ćelije prostate — kako normalne, tako i kancerozne. PSA se uglavnom nalazi u sjemenoj tečnosti, ali se mala količina može naći i u krvi.
PSA vrijednost u krvi se mjeri u nanogramima po mililitru (ng/mL). Rizik od raka prostate raste kako raste i nivo PSA, ali ne postoji određena granična vrijednost koja s potpunom sigurnošću može potvrditi ili isključiti rak prostate.
Mnogi ljekari koriste prag od 4 ng/mL kao signal da je možda potrebno dodatno testiranje, dok neki preporučuju dodatne testove već kod nižih vrijednosti, poput 2.5 ili 3 ng/mL. Također, neki ljekari koriste specifične pragove u zavisnosti od dobi muškarca.
-
Većina muškaraca koji nemaju rak prostate ima PSA vrijednosti ispod 4 ng/mL. Kada se rak razvije, PSA vrijednost često prelazi 4. Ipak, vrijednost ispod 4 ne garantuje da osoba nema rak. Oko 15% muškaraca s PSA ispod 4 može imati rak prostate, ako se uradi biopsija.
-
Muškarci s PSA između 4 i 10 (tzv. „granično područje“) imaju oko 25% šanse da imaju rak prostate.
-
Ako je PSA viši od 10, šansa za rak prostate je veća od 50%.
Ako je vaš PSA povišen, mogu biti potrebni dodatni testovi za traženje raka prostate.
Faktori koji mogu uticati na PSA vrijednosti
Jedan od razloga zašto je teško koristiti jednu određenu graničnu vrijednost PSA jeste što i drugi faktori, osim raka, mogu uticati na njegov nivo.
Faktori koji mogu povisiti PSA:
-
Starija dob: PSA prirodno raste s godinama, čak i kada je prostata zdrava.
-
Povećana prostata: Stanja poput benignog povećanja prostate (BPH), koje nije rak, mogu povisiti PSA.
-
Prostatitis: Upala ili infekcija prostate može uzrokovati porast PSA.
-
Ejakulacija: Može privremeno povisiti PSA, zbog čega neki ljekari savjetuju izbjegavanje ejakulacije 1–2 dana prije testa.
-
Vožnja bicikla: Neka istraživanja pokazuju da može privremeno povisiti PSA zbog pritiska na prostatu.
-
Urološke procedure: Biopsija prostate, cistoskopija ili čak digitorektalni pregled (DRE) mogu privremeno povećati PSA. Zbog toga se savjetuje da se uzorak krvi za PSA test uzme prije DRE pregleda.
-
Određeni lijekovi: Uzimanje muških hormona poput testosterona može povećati PSA.
Faktori koji mogu sniziti PSA (čak i ako postoji rak prostate):
-
5-alfa reduktaza inhibitori: Lijekovi za liječenje BPH-a, kao što su finasterid (Proscar, Propecia) i dutasterid (Avodart), mogu sniziti PSA.
-
Biljni suplementi: Neki dodaci prehrani mogu prikriti visoki PSA. Zbog toga je važno da ljekaru prijavite sve dodatke koje uzimate.
-
Određeni lijekovi: Dugotrajna upotreba aspirina, statina (lijekovi za snižavanje holesterola) ili tiazidnih diuretika (npr. hidrohlorotiazid) može sniziti PSA, iako je potrebno više istraživanja.
Muškarci koji razmišljaju o skriningu trebaju razgovarati sa svojim ljekarom o svemu što uzimaju, jer to može uticati na tačnost PSA rezultata.
Digitorektalni pregled (DRE)
Kod digitorektalnog pregleda (DRE), ljekar stavlja rukavicu i podmazani prst u rektum kako bi opipao prostatu. Cilj je pronaći moguće kvržice ili stvrdnute dijelove koji mogu ukazivati na rak. Prostata se nalazi odmah ispred rektuma, a rak često počinje u njenom stražnjem dijelu, gdje ga je ponekad moguće opipati.
Ovaj pregled može biti neugodan, posebno kod muškaraca koji imaju hemoroide, ali obično nije bolan i traje kratko.
DRE je manje efikasan od PSA testa u otkrivanju raka prostate, ali može otkriti karcinom i kod muškaraca s normalnim PSA vrijednostima. Zbog toga se ponekad koristi kao dio rutinskog skrininga.
Ako rezultati skrining testa ne pokazuju normalne vrijednosti
Ako ste testirani na rak prostate i vaš početni nivo PSA (prostata specifičnog antigena) u krvi je viši od normalnog, to ne znači nužno da imate rak prostate. Mnogi muškarci s višim PSA vrijednostima nemaju rak. Ipak, potrebna su dodatna testiranja da bi se otkrilo šta se zapravo dešava. Vaš ljekar vam može preporučiti jednu od sljedećih opcija:
-
Sačekati neko vrijeme i ponoviti PSA test.
-
Uraditi drugi tip testa kako bi se dobila bolja procjena da li možda imate rak (i da li bi trebalo uraditi biopsiju prostate).
-
Uraditi biopsiju prostate da bi se utvrdilo imate li rak.
Važno je da s doktorom razgovarate o svojim mogućnostima, uključujući prednosti i nedostatke svake opcije, kako biste zajedno izabrali onu koja vam najviše odgovara. Na izbor mogu uticati sljedeći faktori:
-
Vaše godine i opšte zdravstveno stanje.
-
Vjerovatnoća da imate rak prostate (na osnovu dosadašnjih testova).
-
Vaš stepen spremnosti da čekate ili uradite dodatne pretrage.
Ako je vaš prvi PSA test naručio porodični ljekar, on vas može uputiti urologu (specijalisti za bolesti mokraćnog i polnog sistema, uključujući rak prostate) radi daljeg razgovora ili dodatnih testiranja.
Ponavljanje PSA testa
Nivo PSA u krvi kod muškarca može varirati s vremenom (iz više razloga), pa neki ljekari preporučuju da se test ponovi nakon otprilike mjesec dana ako je prvi rezultat bio abnormalan. Ovo je obično razumna opcija ako je PSA vrijednost u donjem dijelu graničnog raspona (obično između 4 i 7 ng/mL). Ako je PSA nivo viši, ljekari će vjerovatnije preporučiti dodatne testove ili direktno biopsiju prostate.
Dodatni testovi
Ako je prvi PSA rezultat abnormalan, još jedna mogućnost je uraditi dodatne testove koji mogu pomoći vama i vašem ljekaru da bolje procijenite da li postoji rizik od raka prostate (i da li je potrebna biopsija). Mogući testovi uključuju:
-
Digitalni rektalni pregled (DRE), ako već nije urađen.
-
Specijalne vrste PSA testova
-
Testovi snimanja prostate, kao što su magnetna rezonanca (MRI), posebno multiparametarski MRI, ili transrektalni ultrazvuk (TRUS)
Ako je prvi abnormalni test bio DRE, sljedeći korak je obično PSA test krvi (i eventualno druge pretrage, kao što je TRUS).
Biopsija prostate
Za neke muškarce, posebno one s visokim PSA vrijednostima, najbolja opcija može biti biopsija prostate. Biopsija je postupak u kojem se uzimaju mali uzorci tkiva prostate, koji se zatim pregledaju pod mikroskopom. Ovo je jedini način da se sa sigurnošću utvrdi da li muškarac ima rak prostate. Ako se rak otkrije, biopsija takođe pomaže da se procijeni koliko je vjerovatno da će se rak brzo razvijati i širiti.
Testovi za rak testisa
Klinički pregled
Ljekar će pregledati testise da bi utvrdio ima li oteknuća, osjetljivosti, kvržica ili promjena u veličini i položaju. Također će pregledati abdomen (stomak), limfne čvorove i druge dijelove tijela radi mogućih znakova širenja raka. Često je ostatak pregleda normalan osim promjena na testisima. Ako se otkrije kvržica ili drugi znakovi raka testisa, bit će potrebno dodatno testiranje.
Radiološki testovi (snimanja)
Radiološki testovi omogućuju prikaz unutrašnjosti tijela. Koriste se za:
-
utvrđivanje da li sumnjiva promjena može biti rak,
-
procjenu da li se rak proširio,
-
provjeru djelotvornosti liječenja.
Najčešći testovi:
-
Ultrazvuk (sonogram)
-
Rentgenski snimak pluća
-
CT (kompjuterizirana tomografija)
-
MRI (magnetska rezonanca)
-
PET (pozitronska emisijska tomografija)
Krvni testovi za tumorske markere
Neki testovi krvi mogu pomoći u dijagnostici tumora testisa. Mnogi oblici raka testisa stvaraju visoke nivoe određenih proteina — tzv. tumorskih markera. Ovi testovi se koriste za:
-
procjenu količine tumora
-
praćenje uspješnosti liječenja,
-
otkrivanje povratka bolesti.
Operacija u dijagnostici raka testisa
Biopsija (uzimanje malog uzorka tumora) se rijetko radi kod sumnje na rak testisa. Ako su nalazi snimanja i krvnih testova visoko sumnjivi na rak testisa, ljekar će najvjerovatnije preporučiti hitnu operaciju — radikalnu ingvinalnu orhiektomiju, kojom se uklanja cijeli testis u kojem se nalazi tumor.
Uklonjeni testis se šalje u laboratorij, gdje patolog mikroskopski analizira tkivo. Ako se pronađu kancerozne ćelije, patolog daje izvještaj s opisom tipa i proširenosti raka.
Ako se potvrdi rak testisa, ljekar će naručiti dodatna snimanja tijela kako bi se provjerilo da li se rak proširio van testisa. Ova snimanja se ponekad rade i prije operacije.
Zdravlje treba uvijek biti na prvom mjestu! Pročitajte ostale korisne tekstove na našem blogu.
Izvor: American Cancer Society
