„Najbolje što možete učiniti ako primijetite izraslinu veću od golf loptice ili izraslinu koja se vidljivo povećava iz dana u dan ili iz sedmice u sedmicu jeste da što prije odete na pregled“, kaže dr. Krista A. Goulding.
Sarkom – tumor vezivnog tkiva u tijelu – je rijetka bolest i čini manje od 1% svih malignih dijagnoza.
To je dobra vijest jer znači da mali broj ljudi oboli od ove brzošireće vrste tumora. Međutim, zbog toga većina ljudi ne zna mnogo o sarkomu i često ne traže pomoć kada se pojave simptomi.
Sarkom se često javlja kao bezbolna kvržica ili otok na koži. Može brzo narasti – u roku od nekoliko sedmica ili čak dana. Osobe koje redovno vježbaju ponekad zamijene sarkom s izgrađenim mišićem, ali jedan znak koji treba zabrinuti jeste ako se izraslina pojavljuje samo s jedne strane.
„Na primjer, neko vježba i primijeti da mu je desna noga veća od lijeve. Pomisli da vjerovatno više radi čučnjeve na toj strani jer mu je nogavica pantalona postala uska“, objašnjava dr. Goulding, ortopedska hirurginja u klinici Mayo u Phoenixu, Arizona.
Pogrešno tumačenje izrasline može biti opasno, jer su ishodi bolji ako se sarkom dijagnosticira i liječi rano – posebno prije nego što se proširi.
Dr. Goulding ističe pet ključnih činjenica koje trebate znati o ovom manje poznatom obliku tumora:
1. Postoji više od 75 različitih tipova sarkoma, ali svi imaju jednu zajedničku osobinu: brzo rastuću izraslinu
Sarkom počinje u skeletnom ili vezivnom tkivu, poput kostiju, masnog tkiva, mišića, krvnih sudova, nerava i tetiva. Otprilike polovina svih sarkoma počinje na ruci ili nozi. Još 40% se javlja na trbušnoj stijenci, ali sarkomi se mogu razviti bilo gdje u tijelu – uključujući vrat, grudni koš i karlicu.
Najčešći znak sarkoma je masa u obliku izrasline ili otoka koji se pojavio iznenada ili brzo raste. Može biti čvrsta ili topla na dodir. Međutim, sarkom se ne može isključiti samo zato što kvržica nije čvrsta ili topla.
Zbog raznolikosti tipova sarkoma, simptomi mogu varirati. Sarkom također može izgledati ili se osjetiti kao:
-
Ljubičaste mrlje koje liče na modrice ili ožiljke
-
Promjena na koži koja krvari pri dodiru ili grebanju
-
Rana koja ne zacjeljuje
-
Bol ili slabost u kostima
-
Slabost ruke ili noge
Rjeđe, sarkom se može manifestovati kao izbočenje ili otok oka, krvarenje iz nosa, grla ili ušiju, krv u urinu ili poteškoće pri mokrenju, te masa ili krvarenje u vagini ili rektumu.
2. Koje su glavne vrste sarkoma?
Koštani sarkomi (osteosarkomi) i sarkomi mekih tkiva.
Osteosarkomi su najčešći kod adolescenata, mladih odraslih osoba i osoba starijih od 60 godina. Tipičan simptom je bol u kostima.
„To je tupa, stalna bol koja nije povezana s nekom fizičkom povredom ili aktivnošću“, kaže dr. Goulding.
Još jedan znak koštanog sarkoma je lom kostiju bez očiglednog razloga ili nakon minimalne povrede.
Sarkomi mekih tkiva najčešće počinju na ekstremitetima. Mogu proći neprimijećeni dok masa ćelija ne naraste dovoljno da stvori izbočenje ili pritisne na živac, organ ili mišić, uzrokujući bol, trnce ili utrnulost.
3. Ko je u riziku od sarkoma?
Postoji nekoliko faktora koji povećavaju rizik:
-
Dugotrajna izloženost hemikalijama poput herbicida, vinil hlorida, arsena i dioksina
-
Izloženost visokim dozama zračenja, posebno radioterapiji za druge vrste tumora
-
Nasljedni sindromi, poput retinoblastoma, Li-Fraumeni sindroma, porodične adenomatozne polipoze (FAP), tuberozne skleroze i Wernerovog sindroma
-
Stanja kao što su Pagetova bolest kostiju i neurofibromatoza tip 1
-
Ljudski herpesvirus tip 8 povezan je s Kaposijevim sarkomom kod osoba s oslabljenim imunitetom, kao kod uznapredovalog HIV/AIDS-a
-
Dugotrajni, hronični limfedem – otok uzrokovan zadržavanjem tekućine
4. Postoje li rutinski pregledi za otkrivanje sarkoma?
Rutinsko testiranje na sarkom se ne preporučuje za opću populaciju. Osobe koje imaju faktore rizika, poput prethodnog tumora, poznatih genetskih mutacija ili porodične historije sarkoma, mogu biti pod nadzorom.
Svi bi trebali obavijestiti svog porodičnog ljekara o bilo kakvoj novoj ili neobjašnjivoj izraslini.
Sarkom je ponekad teško dijagnosticirati jer se simptomi mogu zamijeniti s drugim stanjima. Moguće dijagnostičke metode uključuju:
-
Krvne pretrage – ne otkrivaju direktno sarkom, ali mogu pokazati znakove bolesti
-
Pregled kože – ljekar može detaljno pregledati cijelo tijelo
-
Snimanja – RTG, ultrazvuk, CT, MRI i eventualno PET ili snimke kostiju mogu pomoći u utvrđivanju prisutnosti tumora i njegovog širenja
-
Biopsija – uzima se mali uzorak tkiva koji se analizira pod mikroskopom
Porodični ljekar vas može uputiti ortopedskom onkologu – specijalisti za tumore kostiju i mekih tkiva.
„Idealno bi bilo da pacijent što prije dođe do ortopedskog onkologa i dobije tačnu dijagnozu“, kaže dr. Goulding. „Znamo da liječenje u centrima s velikim iskustvom donosi bolje rezultate za pacijente.“
5. Da li se liječenje sarkoma poboljšalo?
Istraživanja su u toku kako bi se razvili ciljani i personalizirani tretmani koji poboljšavaju ishode.
Liječenje zavisi od vrste tkiva u kojem se tumor razvio, njegove lokacije, veličine, agresivnosti i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Često se koristi kombinacija metoda – operacija, zračenje, kemoterapija, imunoterapija i ciljani lijekovi.
Ponekad je potrebno amputirati ekstremitet kako bi se spriječilo širenje bolesti, ali tehnologija rekonstrukcije stalno napreduje i omogućava bolju funkcionalnost proteza.
Genetsko testiranje korištenjem tehnologije nove generacije sekvenciranja (NGS) omogućava preciznu dijagnostiku sarkoma identificiranjem specifičnih mutacija koje mogu usmjeriti ciljani pristup liječenju. Personalizirana terapija temeljena na rezultatima NGS analize poboljšava ishode pacijenata odabirom učinkovitijih lijekova za specifične genetske profile tumora.
Zahvaljujući napretku u genetskom testiranju, pacijenti danas imaju pristup ciljanijim terapijama, što donosi novu nadu u borbi protiv sarkoma.
Vi ste važan dio svog zdravstvenog tima. Osjećajte se slobodnim da postavljate pitanja i zastupate ono što vam je važno. Brza reakcija i liječenje u ranijoj fazi sarkoma mogu napraviti veliku razliku.
O više korisnih tema se informišite na našem blogu.
Izvor: Mayo Clinic
