Upoznajte se s emocijama koje su česte kod osoba koje su pobijedile rak i saznajte kako upravljati svojim emocijama. Otkrijte šta je uobičajeno, a šta može ukazivati na potrebu da potražite stručnu pomoć.
Kada ste započeli liječenje raka, jedva ste čekali dan kada će biti gotovo. Ali, sada kada ste završili s liječenjem, možda niste sigurni jeste li spremni za život nakon bolesti, kao osoba koja je preživjela rak.
Nakon završetka liječenja, vjerovatno ćete rjeđe viđati svog doktora. Iako vi, vaši prijatelji i porodica želite da se vratite “normalnijem” životu, to može biti zastrašujuće. Možda vas brine to što ćete manje vremena provoditi s medicinskim osobljem koje vas je podržavalo tokom liječenja.
Sve što osjećate u ovom trenutku je sasvim uobičajeno za osobe koje su preživjele rak. Oporavak nakon liječenja ne odnosi se samo na tijelo — također uključuje i ozdravljenje uma.
Odvojite vrijeme da priznate sebi osjećaje straha, tuge i usamljenosti koje možda sada proživljavate. Zatim poduzmite korake kako biste razumjeli zašto se tako osjećate i šta možete učiniti u vezi s tim.
Strah od povratka bolesti kod osoba koje su preživjele rak
Kada se rak vrati nakon liječenja, to se naziva recidivom. Strah od povratka raka je čest među osobama koje su preživjele bolest. Iako mogu proći godine bez znakova bolesti, mnogi preživjeli kažu da je pomisao na recidiv stalno prisutna. Možda ćete se brinuti da svaki bol ili nelagoda mogu značiti povratak bolesti. S vremenom će se ti strahovi smanjiti, iako možda nikada potpuno ne nestanu.
Suočite se sa svojim strahom tako što ćete biti iskreni prema sebi u vezi s emocijama koje osjećate. Nemojte osjećati krivicu zbog toga niti potiskivati emocije u nadi da će nestati same od sebe. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome šta možete učiniti da umanjite rizik od povratka raka.
Kada poduzmete sve što je u vašoj moći da smanjite rizik, priznajte svoje strahove. Preuzmite kontrolu nad tim osjećajima i učinite ono što možete kako biste uticali na svoje buduće zdravlje.
Pokušajte:
-
Brinuti se o svom tijelu. Fokusirajte se na očuvanje zdravlja. Jedite uravnoteženo, s puno voća i povrća. Uključite fizičku aktivnost u svakodnevni raspored — počnite polako, ali s vremenom pokušajte povećavati intenzitet. Osigurajte sebi dovoljno sna kako biste se budili odmorni.
Ove aktivnosti ne samo da pomažu tijelu da se oporavi nakon liječenja, već i doprinose osjećaju kontrole nad vlastitim životom. -
Redovno idite na kontrolne preglede. Možda osjećate strah svaki put kada se približi termin sljedeće kontrole, ali nemojte dopustiti da vas to spriječi da odete.
Iskoristite priliku da postavite pitanja u vezi sa simptomima koji vas brinu. Zapišite zabrinutosti i podijelite ih sa svojim ljekarom. Ako imate prijatelja ili člana porodice kojem vjerujete, povedite ga sa sobom kao podršku. Pitajte o riziku od recidiva i simptomima na koje treba obratiti pažnju. Više informacija može vam pomoći da se osjećate sigurnije.
-
Obavite sve kontrolne pretrage. Dogovorite sa svojim ljekarom plan praćenja i kontrole nakon liječenja. Zajedno ćete razviti plan koji je prilagođen vašoj situaciji. Nisu svi pacijenti u istoj potrebi za redovnim snimanjima ili krvnim analizama.
Pitajte ljekara i o planu praćenja kasnih nuspojava liječenja, jer mnoge terapije protiv raka mogu izazvati posljedice godinama kasnije. Informišite se da li će vam biti potrebni redovni pregledi i snimanja.
-
Budite otvoreni u vezi sa svojim strahovima. Podijelite zabrinutosti s prijateljima, porodicom, drugim preživjelima od raka ili terapeutom. Ako vam nije prijatno govoriti o tome, pokušajte voditi dnevnik i zapisivati svoja razmišljanja.
-
Ostanite aktivni. Kada god možete, ustanite, obucite se i izađite iz kuće. Pronađite aktivnosti koje će vam pomoći da skrenete misli sa strahova. Organizujte svoj dan i uvedite rutinu.
Većina osoba koje su preživjele rak kaže da se strah od povratka bolesti s vremenom smanjuje. Ipak, određene situacije ga mogu ponovo izazvati — kao što su kontrolni pregledi ili godišnjice dijagnoze.
Stres kod osoba koje su preživjele rak
Tokom dijagnostike i liječenja, možda ste svu pažnju usmjerili na ozdravljenje. Nakon liječenja, sve obaveze i poslovi koje ste odlagali sada vas mogu preplaviti, što izaziva stres i osjećaj preopterećenosti. Vaša energija je ograničena — naučite da kažete „ne“.
Nemojte osjećati obavezu da odmah uradite sve. Odvojite vrijeme za sebe dok uspostavljate novu dnevnu rutinu. Pokušajte s fizičkom aktivnošću, razgovorom s drugim osobama koje su preživjele rak i aktivnostima koje vas ispunjavaju.
Depresija i anksioznost kod preživjelih od raka
Dugotrajna tuga i ljutnja mogu ometati svakodnevni život. Kod mnogih osoba ti osjećaji s vremenom postaju blaži, ali kod nekih se mogu razviti u depresiju.
Razgovarajte s ljekarom o svojim osjećajima. Ako je potrebno, on vas može uputiti psihologu ili psihijatru, koji vam mogu pomoći kroz terapiju, lijekove ili oboje. Rana dijagnoza i pravovremeno liječenje ključ su uspješnog oporavka od depresije.
Osjećaj nesigurnosti u vezi s vlastitim tijelom
Ako je operacija ili drugo liječenje promijenilo vaš fizički izgled, možda se osjećate nesigurno. Promjene na koži, dobitak ili gubitak težine, amputacija ili stoma mogu izazvati želju da ostanete kod kuće i izbjegavate druge ljude. Možda ćete se udaljiti od prijatelja i porodice. Ako mislite da niste vrijedni ljubavi ili pažnje, to može negativno uticati na vaš odnos s partnerom.
Dajte sebi vremena da tugujete. No, istovremeno pokušajte fokusirati se na to koliko vas je rak ojačao. Shvatite da ste više od ožiljaka koje je bolest ostavila. Kada povratite samopouzdanje, i drugi će se osjećati prijatnije u vašem društvu.
Usamljenost kod osoba koje su preživjele rak
Možda osjećate da vas drugi ne mogu razumjeti. Zbog toga se možete teško povezivati s ljudima, što vodi ka osjećaju usamljenosti. Prijatelji i članovi porodice možda ne znaju kako da vam pomognu, a neki se mogu i bojati zbog vašeg iskustva s rakom. Ljudi koji nisu prošli kroz sličnu situaciju često ne mogu shvatiti kroz šta ste prošli.
Ne nosite se s usamljenošću sami. Razmislite o pridruživanju grupi podrške u kojoj su i drugi preživjeli koji prolaze kroz slične emocije.
Gdje potražiti pomoć
Ponekad razgovor s prijateljima ili porodicom može pomoći. Ali, možda ćete imati osjećaj da ti ljudi ne mogu u potpunosti razumjeti kroz šta prolazite. Možda biste trebali razmisliti o razgovoru sa:
Psihoterapeutom. Vaš ljekar vas može uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje koji vam može pomoći da razjasnite svoja osjećanja i osmislite načine kako da se nosite s njima.
Drugim osobama koje su preživjele rak. Grupe podrške, bilo u vašoj zajednici ili online, mogu biti odličan prostor za dijeljenje osjećanja i razgovor s ljudima koji prolaze kroz slična iskustva. Možete naučiti nove načine kako se nositi sa strahovima.
Također, možete podijeliti vlastita iskustva i savjete s osobama koje su trenutno na liječenju i pomoći im na njihovom putu.
Razvijte vlastiti plan za suočavanje s emocijama. Budite otvoreni i isprobajte različite strategije kako biste otkrili šta vam najviše odgovara. Stavite svoje zdravlje na prvo mjesto.
Ne zaboravite pročitati ostale korisne tekstove na našem blogu.
Izvor: Mayo Clinic
