Polipi debelog crijeva

Polip debelog crijeva predstavlja mali skup ćelija koji se stvara na unutrašnjoj sluznici debelog crijeva. Većina polipa je bezopasna. Međutim, s vremenom se neki polipi mogu razviti u kancerozno oboljenje debelog crijeva i rektuma (kolorektalni karcinom). Kolorektalni karcinom može biti smrtonosan ukoliko se otkrije u kasnijim fazama.

Pročitajte više: Kolorektalni karcinom.

Bilo ko može razviti polipe debelog crijeva, a rizik raste sa godinama. Rizik od kolorektalnog karcinoma također je veći kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, onih koji puše, imaju ličnu historiju polipa ili porodičnu historiju uznapredovalih polipa ili kolorektalnog karcinoma.

Polipi obično ne izazivaju simptome. Zato su redovni pregledi veoma važni – polipi otkriveni na vrijeme uglavnom se mogu potpuno i sigurno ukloniti. Najbolja prevencija kolorektalnog karcinoma je redovan skrining (pregled).

Simptomi

Većina ljudi sa polipima debelog crijeva nema nikakve simptome. Polipi se često otkriju tokom rutinskog pregleda za otkrivanje kolorektalnog karcinoma.

Simptomi zbog kojih se treba obratiti ljekaru uključuju:

• Promjena u navikama pražnjenja crijeva – zatvor ili proljev koji traje duže od sedmicu dana može značiti prisustvo većeg polipa ili karcinoma, iako slične promjene mogu uzrokovati i druga stanja.
• Promjena boje stolice – krv može biti vidljiva kao crvene pruge u stolici ili učiniti stolicu crnom. Promjena boje može biti i zbog hrane, lijekova ili suplemenata.
• Anemija zbog nedostatka željeza – polipi mogu krvariti polako, bez vidljivih tragova krvi u stolici. Dugotrajno krvarenje može dovesti do anemije, koja uzrokuje umor i kratak dah.
• Bol – veliki polipi ili karcinom mogu djelimično blokirati crijeva, što izaziva grčeve i bol u stomaku.
• Rektalno krvarenje – može biti znak polipa, karcinoma ili drugih stanja poput hemoroida ili malih pukotina anusa.

Kada posjetiti ljekara

Obratite se ljekaru ako imate:

• Bol u stomaku.
• Krv u stolici.
• Promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju duže od sedmicu dana.
• Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.

Skrining za kolorektalni karcinom preporučuje se ako:

• Imate 45 godina ili više.
• Zbog zdravstvenih stanja ili porodične historije trebate početi ranije.

Uzroci

Zdrave ćelije rastu i dijele se na uredan način. Promjene u određenim ćelijama mogu uzrokovati da se one nastave dijeliti i kada nove ćelije nisu potrebne. U debelom crijevu i rektumu, ovaj nekontrolisani rast može dovesti do nastanka polipa. Polipi se mogu pojaviti bilo gdje u debelom crijevu.

Postoje dvije glavne kategorije polipa: neoplastični i neneoplastični.

• Neneoplastični polipi obično ne postaju kancerozni.
• Neoplastični polipi uključuju adenome i nazubljene lezije. Većina kolorektalnih karcinoma nastaje iz adenoma koji je prisutan duže vrijeme. Nazubljene lezije također mogu postati kancerozne. Generalno, što je polip veći, to je veći rizik od karcinoma.

Faktori rizika

Faktori koji povećavaju rizik od polipa ili karcinoma debelog crijeva uključuju:

• Dob – većina osoba sa polipima ima 45 ili više godina.
• Crijevne bolesti – upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest) povećavaju rizik od karcinoma.
• Porodična historija – polipi kod roditelja, braće/sestara ili djece (posebno veliki 10 mm ili više) povećavaju rizik.
• Pušenje i alkohol – tri ili više alkoholnih pića dnevno povećava rizik, a kombinacija sa pušenjem ga dodatno uvećava.
• Dijabetes – povećava rizik od polipa za 50%.
• Prekomjerna težina, fizička neaktivnost i loša ishrana – nezdrav način života povećava vjerovatnoću pojave polipa.
• Rasa – crnci u SAD-u imaju veći rizik od kolorektalnog karcinoma.

Sindromi polipa

Rijetko, polipi nastaju zbog nasljednih genetskih poremećaja, što značajno povećava rizik od kolorektalnog karcinoma. Pravovremeni pregledi mogu spriječiti razvoj ili širenje bolesti.

Stanja koja uzrokuju polipe uključuju:

• Lynchov sindrom – mali broj polipa, ali brzo postaju kancerozni. Najčešći oblik nasljednog karcinoma debelog crijeva; povezan i sa tumorima u drugim dijelovima trbuha.
• Porodična adenomatozna polipoza (FAP) – rijetka bolest kod koje se stotine ili hiljade polipa razvijaju u tinejdžerskoj dobi. Bez liječenja, rizik od karcinoma je gotovo 100% prije 40. godine. Genetsko testiranje pomaže otkriti rizik.
• MUTYH-povezana polipoza (MAP) – slična FAP-u, uzrokovana promjenama MUTYH gena. Polipi i karcinom se često javljaju u mlađoj dobi.
• Peutz-Jeghersov sindrom – počinje pojavom pjega po tijelu (usne, desni, stopala), zatim se razvijaju benigni polipi kroz cijela crijeva. Mogu postati kancerozni.
• Juvenilna polipoza (JPS) – nasljedno stanje najčešće kod djece od 1 do 7 godina, ali ponekad i kod odraslih. Više polipa znači veći rizik od karcinoma.
• Nazubljena polipoza – obično nije nasljedna, ali se dijagnosticira na osnovu prisustva više nazubljenih lezija. Potrebno ih je ukloniti, a kolonoskopije obavljati češće.

Pročitajte više: Lynchov sindrom.

Komplikacije

Neki polipi mogu postati kancerozni. Što se ranije uklone, manja je vjerovatnoća razvoja karcinoma.

Prevencija

Rizik od polipa i kolorektalnog karcinoma može se znatno smanjiti redovnim pregledima i promjenom životnih navika:

• Usvojite zdrave navike – jedite više voća, povrća i integralnih žitarica, smanjite unos masnoća. Ograničite alkohol i prestanite pušiti. Budite fizički aktivni i održavajte zdravu težinu.
• Razmotrite dodatne opcije ako ste u visokom riziku – ako u porodici imate polipe, razgovarajte sa ljekarom. Kod lične historije 10 ili više neoplastičnih polipa, razmotrite genetsko savjetovanje. Osobe sa nasljednim poremećajem trebaju redovne kolonoskopije od i prije 45. godine života.

Ne zaboravite pročitati ostale tekstove na našem blogu.

Izvor: Mayo Clinic