Skrining na karcinom

Skrining testovi na karcinom provjeravaju znakove karcinoma prije nego što se pojave simptomi. Oni pomažu ljekarima da otkriju karcinom u ranoj fazi, kada je najlakše liječiti. Uobičajen skrining uključuje provjere za karcinom dojke, grlića maternice i debelog crijeva. Može uključivati radiološke pretrage i analize krvi. Studije pokazuju da skrining spašava živote i pomaže osobama oboljelim od karcinoma da duže žive.

Šta je skrining na karcinom?

Skrining na karcinom su testovi koji traže znakove karcinoma prije nego što imate simptome. Skrining pomaže doktorima da otkriju neke vrste karcinoma u ranoj fazi, kada su lakše za liječenje i moguće ih je izliječiti. Ponekad skrining otkrije prekancerozne promjene u tijelu, prije nego što se razvije karcinom. U tim slučajevima, može spriječiti nastanak karcinoma.

Ako ste kao većina ljudi, počet ćete sa redovnim skriningom na karcinom u četrdesetim godinama. Možda će vam trebati i ranije ako imate visok rizik za karcinom. Vaš ljekar će vam objasniti koje testove trebate i kada ih treba raditi.

Kada se radi skrining na karcinom?

Vaš ljekar preporučit će skrining na osnovu vaše dobi i rizika od karcinoma.

Također, skrining se preporučuje samo kada je dokazano da korist znatno nadmašuje rizik.
Prednosti skrininga uključuju: rano otkrivanje karcinoma. Rana dijagnoza je najbolji način za prevenciju, izlječenje i produženje života.
Rizici skrininga uključuju: netačne rezultate ili prekomjernu dijagnozu. Iako rijetko, netačni rezultati mogu odgoditi liječenje. Prekomjerna dijagnoza može dovesti do nepotrebnog liječenja koje ne poboljšava prognozu.

Smjernice za skrining se razlikuju zavisno o tome imate li faktore koji povećavaju rizik od karcinoma.
Na primjer, faktori rizika uključuju porodičnu historiju karcinoma ili prisustvo genetske mutacije povezane s karcinomom. Vaš ljekar će razmotriti te faktore kako bi odredio šta tačno trebate.

Koji su preporučeni testovi za skrining karcinoma?

Za osobe sa prosječnim rizikom, U.S. Preventive Services Task Force preporučuje skrining za:

• Karcinom dojke

• Karcinom grlića maternice

• Karcinom debelog crijeva

Studije pokazuju da korist skrininga za ove vrste karcinoma jasno nadmašuje moguće rizike. Ovi testovi spašavaju živote.

Skrining na karcinom dojke

Skrining za karcinom dojke kod osoba sa prosječnim rizikom trebao bi početi sa 40 godina. Trenutne smjernice preporučuju mamografiju svake dvije godine. Istraživanja pokazuju da redovne mamografije mogu otkriti karcinom dojke rano, kada je lakše liječiti. Time se smanjuje smrtnost povezana s karcinomom dojke.

Možda će vam trebati češći skrining ili dodatni testovi (poput MRI dojke) ako imate veći rizik od karcinoma dojke. Vaš ljekar može uraditi procjenu rizika da bi utvrdio vaš nivo rizika.

Pročitajte više o skriningu za karcinom dojke ovdje: Skrining raka dojke.

Skrining na karcinom grlića materice

Skrining na karcinom grlića materice treba početi u dobi od 21 godine. Osim otkrivanja karcinoma u ranoj fazi, ovaj skrining može otkriti prekancerozne ćelije (cervikalna displazija) koje se mogu razviti u karcinom. Također može otkriti prisutnost HPV infekcije koja može dovesti do karcinoma.

Testovi koji se koriste za skrining karcinoma grlića materice uključuju:

• Papa test (Papa bris): otkriva karcinom ili prekancerozne ćelije

• HPV test: otkriva visokorizične sojeve HPV-a koji uzrokuju karcinom grlića materice

Smjernice za skrining grlića materice su:

• Dobi 21–29 godina: Papa test svake tri godine

• Dobi 30–65 godina: kombinacija Papa testa i HPV testa svakih pet godina ILI samo Papa test svake tri godine ILI samo HPV test svakih pet godina

Pročitajte više o skriningu karcinoma grlića materice: PAPA test (PAPA bris).

Skrining na karcinom debelog crijeva

Osobe sa prosječnim rizikom za karcinom debelog crijeva trebaju početi sa skriningom u dobi od 45 godina. Skrining može otkriti karcinom dok je još izlječiv. Testovi mogu pronaći nekancerozne polipe koji imaju potencijal da postanu kancerozni, pa ih ljekari mogu ukloniti. Na taj način, skrining spriječava razvoj karcinoma.

Skrining obično uključuje kolonoskopiju svakih 10 godina. Ostale metode uključuju:

• Test na okultno krvarenje u stolici svakih 1–3 godine (zavisno od vrste testa: FIT, gFOBT ili DNA test stolice)

• Virtualna kolonoskopija svakih 5 godina

• Fleksibilna sigmoidoskopija svakih 5 godina

• Fleksibilna sigmoidoskopija svakih 10 godina + godišnji FIT test

Pročitajte više o kolorektalnom karcinomu: Kolorektalni karcinom.

Koji su drugi uobičajeni skriningi za karcinom?

Postoje i drugi testovi za skrining karcinoma o kojima možete razgovarati sa svojim ljekarom. U nekim slučajevima, test može koristiti određenim osobama, ali ne i svima. Ili možda još nema dovoljno dokaza da korist testova nadmašuje moguće rizike.

Ostali skrining pregledi uključuju:

• Skrining na karcinom pluća: Radiološki pregled traži znakove karcinoma pluća. Ljekar ga može preporučiti ako imate 50–80 godina i pušili ste u prošlosti.

• Skrining na karcinom usne šupljine: Ljekar traži znakove karcinoma u ustima. Iako ne postoje službene preporuke, stomatolog to može učiniti tokom redovnog pregleda.

• Skrining na karcinom prostate: PSA test iz krvi traži znakove karcinoma prostate. Može se preporučiti muškarcima između 55 i 69 godina.

• Skrining na karcinom kože: Dermatolog pregledava kožu u potrazi za znakovima karcinoma. Iako ne postoje čvrsti dokazi da ovaj skrining smanjuje smrtnost, mnogi ljudi rade godišnji pregled cijelog tijela.

Detalji testa

Kako funkcioniše skrining na karcinom?

Prije skrininga, doktor će vam objasniti šta da očekujete tokom testa, uključujući upute za pripremu. Također će objasniti šta rezultati mogu — a šta ne mogu — otkriti o vašem zdravlju.

Skrining na karcinom može uključivati različite vrste testova, kao što su:

• Fizički pregled: Ljekar može pregledati tijelo u potrazi za promjenama poput neobičnih kvržica. Postavit će vam pitanja o vašim navikama i porodičnoj historiji bolesti.

• Radiološki testovi: Ovi testovi prikazuju unutrašnje dijelove tijela. Mamografija i kolonoskopija su primjeri radioloških testova za skrining karcinoma.

• Laboratorijski testovi: Mogu uključivati analize krvi i uzimanje uzoraka tkiva. Papa test je primjer testa koji se koristi za uzimanje uzorka za analizu na znakove karcinoma.

• Genetski testovi: Ovi testovi analiziraju DNK kako bi se otkrile mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma.

Rezultati i praćenje

Šta znači rezultat skrining testa na karcinom?

Testovi za skrining traže promjene u tijelu koje mogu biti znak karcinoma. Rezultat testa nije dijagnoza karcinoma, niti znači da ste potpuno zdravi. Ponekad test pokaže neobične rezultate, a u tom slučaju vaš ljekar može preporučiti dodatne testove. Kao i kod početnog testa, dodatni test ne znači automatski da imate karcinom.

Kada ću dobiti rezultate testa?

Neki rezultati su dostupni za nekoliko dana. U drugim slučajevima, može proći sedmica ili više dok vaš ljekar ne dobije rezultate i podijeli ih s vama. Pitajte svog ljekara kada možete očekivati rezultate.

Šta ako moj skrining test pokaže znakove karcinoma?

Važno je znati da skrining test nije dijagnostički test. Ako vaš rezultat pokazuje znakove karcinoma, ljekar će vjerovatno uraditi dodatne testove kako bi dobio jasniju sliku. Isto tako, ako test ne pokaže znakove karcinoma, to ne znači da ste potpuno zdravi. Karcinom može početi vrlo sitno i rasti polako. Pitajte svog ljekara kada je potrebno uraditi naredni skrining.

Zdravlje uvijek treba biti na prvom mjestu! Pročitajte ostale korisne tekstove na našem blogu.

Izvor: Cleveland Clinic