Karcinom bubrega je karcinom koji se javlja u bubrezima. Bubrezi su dva organa u obliku graha veličine šake. Nalaze se iza trbušnih organa, sa jednim bubregom sa svake strane kičme.
Karcinom ćelija bubrega je najčešći tip karcinoma bubrega. Mogu se pojaviti i drugi, manje uobičajeni tipovi karcinoma bubrega. Mala djeca su sklonija razvijanju vrste karcinoma bubrega koja se naziva Wilms-ov tumor.
Učestalost raka bubrega sve više raste. Jedan od razloga za to može biti činjenica da se CT sve više koristi. Ovi testovi mogu dovesti do slučajnog otkrića karcinoma bubrega. Karcinom bubrega često se otkriva u ranom stadiju, kada je tumor mali i ograničen samo na bubreg.
Simptomi
Karcinom bubrega obično nema znakove ili simptome u ranom stadiju. Vremenom se mogu razviti znakovi i simptomi koji uključuju:
- Krv u urinu, koja može biti roza, crvena ili smeđa
- Bol u leđima ili sa strane koji ne prolazi
- Gubitak apetita
- Nepojašnjeno mršavljenje
- Umor
- Groznica
Nije sasvim jasno šta uzrokuje većinu karcinoma bubrega. Liječnici znaju da karcinom bubrega počinje kada neke stanice bubrega dožive promjene (mutacije) u svojoj DNK. Promjene u DNK uzrokuju da se stanice brzo razmnožavaju. Nagomilane abnormalne stanice formiraju tumor koji može rasti izvan bubrega. Neke stanice se mogu odvojiti i proširiti (metastazirati) na udaljene dijelove tijela.
Faktori rizika
Faktori koji mogu povećati rizik od raka bubrega uključuju:
- Starija dob – Rizik od karcinoma bubrega raste s godinama.
- Pušenje – Pušači imaju veći rizik od karcinoma u odnosu na nepušače. Rizik se smanjuje nakon prestanka pušenja.
- Gojaznost – Osobe koje su gojazne imaju veći rizik od karcinoma u odnosu na osobe koje imaju zdravu tjelesnu težinu.
- Visok krvni pritisak (hipertenzija) – Visok krvni pritisak povećava rizik od raka bubrega.
- Liječenje zatajenja bubrega – Osobe koje primaju dugotrajnu dijalizu zbog hroničnog zatajenja bubrega imaju veći rizik od razvoja karcinoma.
- Određeni nasljedni sindromi – Osobe koje su rođene s određenim nasljednim sindromima, kao što su von Hippel-Lindau bolest, Birt-Hogg-Dube sindrom, kompleks tuberozne skleroze, nasljedni papilarni renalni karcinom ili nasljedni renalni karcinom, mogu imati povećan rizik od karcinoma bubrega,.
- Porodična historija karcinoma bubrega – Rizik od karcinoma je veći ako su bliski članovi porodice imali ovu bolest.
Prevencija
Preduzimanje određenih koraka za poboljšanje vašeg zdravlja može pomoći pri smanjenju rizika od karcinoma bubrega. Evo nekoliko savjeta kako smanjiti rizik:
- Prestanite pušiti. Ako pušite, prestanite. Postoji mnogo opcija za prestanak pušenja, uključujući programe podrške, lijekove i zamjenske proizvode sa nikotinom. Recite svom doktoru da želite prestati pušiti i razgovarajte zajedno o mogućnostima.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Radite na održavanju zdrave tjelesne težine. Ako imate višak kilograma ili ste pretili, smanjite unos kalorija svaki dan i pokušajte biti fizički aktivni većinu dana u sedmici. Pitajte svog doktora za druge zdrave strategije koje vam mogu pomoći u gubitku težine.
- Kontrolirajte visok krvni pritisak. Zamolite svog doktora da provjeri vaš krvni pritisak na sljedećem pregledu. Ako je krvni pritisak visok, možete razgovarati o opcijama za snižavanje pritiska. Vježbanje, gubitak težine i promjene u ishrani mogu pomoći. Neki ljudi će možda i morati uzimati lijekove za snižavanje krvnog pritiska. Razgovarajte sa svojim doktorom o najboljim opcijama za vas.
