RET je proto-onkogen koji kodira receptor tirozin kinazu. Ima važnu ulogu u rastu, diferencijaciji i preživljavanju ćelija. Međutim, kada se RET gen podvrgne određenim genetskim promjenama, može postati onkogen i doprinijeti razvoju određenih karcinoma, posebno karcinoma štitnjače i karcinoma pluća ne-malih ćelija (NSCLC).

Kod karcinoma, RET promjene mogu služiti kao biomarkeri, koji su mjerljivi pokazatelji koji se koriste za dijagnosticiranje i praćenje bolesti. Najčešće RET promjene koje se opažaju u karcinomu su rearanžmani gena i tačkaste mutacije:

  1. Rearanžmani RET gena – u nekim slučajevima, RET gen se spaja s drugim genom, rezultirajući fuzijskim proteinom s abnormalnom aktivnošću. Najpoznatiji fuzijski partner je gen koji kodira kinaznu domenu proto-onkogena RET, poznat kao RET/PTC (RET/papilarni karcinom štitnjače) fuzijski protein. RET rearanžmani su primarno povezani s papilarnim karcinomom štitnjače, ali se mogu javiti i u drugim karcinomima, kao što su adenokarcinom pluća.
  2. Tačkaste mutacije RET gena – određene mutacije unutar RET gena također mogu dovesti do aktivacije RET proteina. Najčešća tačkasta mutacija je M918T mutacija, koja se često nalazi u medularnom karcinomu štitnjače (MTC). Druge mutacije, poput C634R i V804L, također su povezane s MTC-om i povremeno s drugim karcinomima.

RET testiranje 

Testiranje RET promjena može se provesti u određenim slučajevima. Neke od situacija kada se može razmotriti testiranje na RET promjene:

  1. Dijagnostika karcinoma štitnjače – kada se sumnja na papilarni karcinom štitnjače, testiranje na RET/PTC fuzijske proteine može biti korisno za potvrdu dijagnoze.
  2. Dijagnostika medularnog karcinoma štitnjače (MTC) – MTC je rijedak oblik karcinoma štitnjače koji je često povezan s RET mutacijama. Testiranje na RET mutacije može se provesti kod osoba s dijagnosticiranom MTC ili kod onih s obiteljskom anamnezom MTC-a kako bi se utvrdila prisutnost mutacija i pomoglo u dijagnostici i upravljanju bolešću.
  3. NSCLC s RET promjenama – u slučaju NSCLC, testiranje na RET rearanžmane može biti važno za identifikaciju pacijenata s RET-alteriranim tumorima. To može pomoći u odabiru ciljane terapije koja inhibira RET signalni put.
  4. Genetsko savjetovanje – osobe s obiteljskom anamnezom RET-povezanih karcinoma, kao što je nasljedni MTC, mogu se uputiti na genetsko testiranje kako bi se utvrdila prisutnost RET mutacija. Ovo testiranje može pomoći u identifikaciji nositelja mutacije i omogućiti praćenje rizika i prepoznavanje osoba koje bi mogle imati koristi od preventivnih mjera ili ranog otkrivanja.

RET promjene su relativno rijetke u mnogim vrstama karcinoma, ali napredak u tehnologijama genomske analize poboljšao je našu sposobnost preciznog identificiranja ovih promjena. Odluka o testiranju na RET promjene ovisi o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja i preporukama liječnika. Stručnjak za onkologiju ili genetiku može procijeniti kada je testiranje na RET promjene relevantno i korisno u određenoj kliničkoj situaciji.

Također, istraživanja koja su u toku proširuju naše razumijevanje RET promjena i njihovu ulogu kao biomarkera u dijagnostici i liječenju karcinoma.

RET kao terapijska meta

RET inhibitori su vrsta ciljane terapije koja se koristi u liječenju karcinoma s aktiviranim RET signalnim putem. Ovi inhibitori su dizajnirani da ciljaju i blokiraju aktivnost RET proteina koji je promijenjen ili mutiran u tumorskim ćelijama. Kada se RET protein inhibira, potencijalno se zaustavlja daljnji rast i širenje tumora.

Korištenje RET inhibitora omogućava personalizirano liječenje karcinoma jer se terapija usmjerava specifično prema prisutnosti RET promjena u tumorskim ćelijama. To znači da se RET inhibitori primjenjuju samo kod pacijenata s tumorskim ćelijama koje pokazuju RET alteracije. Ovaj pristup personaliziranog liječenja ima nekoliko prednosti, uključujući:

  1. Precizno ciljanje tumora – RET inhibitori omogućavaju ciljano djelovanje na tumorske ćelije koje imaju specifične RET promjene. To pomaže u smanjenju štetnog djelovanja lijeka na zdrave ćelije, smanjujući tako nuspojave terapije.
  2. Poboljšani terapijski odgovor – pacijenti s RET-alteriranim karcinomima mogu imati veću vjerovatnost odgovora na RET inhibitore u usporedbi s konvencionalnim terapijama. To može rezultirati boljom kontrolom tumora, smanjenjem veličine tumora ili produljenjem vremena do napredovanja bolesti.
  3. Izbjegavanje nepotrebnih terapija – identifikacija RET promjena omogućava isključivanje RET-negativnih pacijenata iz primjene RET inhibitora. To sprječava izlaganje pacijenata terapiji koja za njih ne bi bila učinkovita, čime se izbjegavaju potencijalne nuspojave i troškovi nepotrebnog liječenja.

Važno je napomenuti da su RET inhibitori relativno novi lijekovi, a njihova primjena je najčešća u liječenju karcinoma štitnjače i NSCLC s RET promjenama. Međutim, istraživanja i klinička ispitivanja nastavljaju se kako bi se proširila primjena RET inhibitora i u druge vrste karcinoma s RET promjenama.

U svakom slučaju, odluka o upotrebi RET inhibitora kao personalizirane terapije temelji se na specifičnim karakteristikama tumora i individualnim kliničkim faktorima pacijenta. Tim onkologa i genetičara može pružiti najbolje smjernice i preporuke za primjenu RET inhibitora u svakom pojedinačnom slučaju.

Zaključak

Identifikacija RET promjena u tumorima može imati važne kliničke implikacije. Može pomoći u vođenju odluka o liječenju, posebno u slučaju ciljanih terapija. Na primjer, razvijeni su specifični inhibitori RET-a kako bi se ciljali tumori s RET promjenama, što dovodi do poboljšanih ishoda za pacijente s RET-om vođenim karcinomima. Stoga, otkrivanje RET promjena služi kao biomarker za odabir pacijenata koji mogu imati koristi od ciljanih inhibitora RET-a i izbjegavanje nepotrebnih tretmana kod pacijenata bez RET promjena.