Melanom kože: znakovi, simptomi i ABCDE pravilo

Rani znakovi melanoma kože

Najvažniji rani znak melanoma je nova promjena na koži ili postojeći mladež koji mijenja veličinu, oblik ili boju. Druga ključna upozorenja su promjena koja izgleda drugačije od svih ostalih madeža na tijelu — takozvani „znak ružnog pačeta" — te bilo koja rana, mrlja ili kvržica koja ne zacjeljuje unutar nekoliko sedmica.

Ako primijetite nešto od navedenog, najbolje je odmah zakazati dermatološki pregled. Rano otkrivanje znatno povećava šanse za uspješno liječenje.

Kako treba da izgleda normalan mladež?

Većina madeža je bezopasna. Normalan mladež je obično jednolične smeđe, boje kože ili crne boje, ravan ili blago izdignut, okrugao ili ovalan, te manji od 6 milimetara — približno širine gumice na vrhu olovke. Nakon što se jednom razvije, madež zadržava istu veličinu, oblik i boju godinama. Novi mladeži koji se pojave u odrasloj dobi trebaju biti pregledani.

ABCDE pravilo za prepoznavanje melanoma

ABCDE pravilo je jednostavan memorijski okvir koji pomaže u prepoznavanju sumnjivih promjena. Obratite pažnju na mladež koji ima bilo koju od ovih karakteristika:

• A — Asimetrija: jedna polovina mladeža ne odgovara drugoj.
• B — Bordura (rub): rubovi su nepravilni, nazubljeni, urezani ili zamućeni.
• C — Color (boja): boja nije jednolična; može sadržavati različite nijanse smeđe ili crne, ponekad s područjima ružičaste, crvene, bijele ili plave boje.
• D — Dijametar: promjera je veća od 6 milimetara, iako melanomi ponekad mogu biti i manji.
• E — Evolucija: madež se mijenja u veličini, obliku, boji ili teksturi.

Neki melanomi ne odgovaraju ovim pravilima, pa je svaka nova ili promijenjena tačka na koži razlog za pregled.

Simptomi melanoma koje ne smijete ignorisati

Pored ABCDE pravila, obratite pažnju i na sljedeće simptome:

• rana koja ne zacjeljuje;
• širenje pigmenta sa ruba promjene na okolnu kožu;
• crvenilo ili novo oticanje izvan ruba mladeža;
• svrb, osjetljivost ili bol u području promjene;
• perutanje, curenje, krvarenje ili pojava kvržice na površini madeža.

Ponekad je teško razlikovati melanom od običnog mladeža čak i za stručnjake, stoga pokažite ljekaru svaku promjenu za koju niste sigurni.

Skriveni melanomi: akralni, uvealni i mukozni

Iako većina melanoma počinje na koži izloženoj suncu, manji broj nastaje na mjestima koja nisu izložena suncu. Oni izgledaju drugačije i često se otkrivaju kasnije:

• Akralni melanom — ispod nokta na ruci ili nozi može izgledati kao tamna linija ili pruga u noktu; na dlanovima ili tabanima se pojavljuje kao tamno, nepravilno područje.
• Uvealni melanom — u oku se može vidjeti kao tamna mrlja na šarenici.
• Mukozni melanom — razvija se u ustima, nosu ili genitalijama kao tamne mrlje ili nepravilna područja.

Pokažite ljekaru i promjene u ovim područjima tijela.

Kada odmah posjetiti ljekara?

Svaka nova ili promijenjena promjena na koži koja traje dulje od nekoliko sedmica zaslužuje dermatološki pregled. Standardni put dijagnostike sastoji se od tri koraka:

1. Dermatoskopija — pregled promjene uvećavajućim uređajem, često uz digitalno mapiranje mladeža radi poređenja kroz vrijeme.
2. Ekscizijska biopsija — uklanjanje cijele promjene s malim rubom zdravog tkiva; histopatologija određuje Breslowovu debljinu, ulceraciju i mitotski indeks.
3. Procjena proširenosti — kod debljih lezija biopsija sentinel limfnog čvora i slikovna dijagnostika određuju stadij bolesti.

Od pregleda do genetskog testiranja melanoma

Simptomi i histopatologija govore da li je riječ o melanomu; molekularni testovi govore kojim lijekom se taj melanom najbolje liječi. Klinički relevantne promjene uključuju:

• BRAF V600 — prisutan u oko 40–50 % kutanih melanoma; uslov je za ciljanu terapiju BRAF i MEK inhibitorima.
• NRAS — oko 15–20 % slučajeva; utječe na odabir sistemske terapije i uključivanje u kliničke studije.
• KIT — tipično kod akralnih i mukoznih melanoma, gdje BRAF najčešće nije promijenjen.
• TMB i MSI — biomarkeri odgovora na imunoterapiju; melanom nosi jedno od najvećih mutacijskih opterećenja među solidnim tumorima.

Za ovu svrhu koristi se sveobuhvatno genomsko profiliranje tumorskog tkiva, a kada tkivo nije dostupno ili je nedovoljno, analiza cirkulirajuće tumorske DNK iz krvi (tekućinska biopsija). Nakon operacije, praćenje minimalne rezidualne bolesti testom prilagođenim tumoru pacijenta može ukazati na recidiv prije nego što se on vidi na slikovnoj dijagnostici.

Nasljedni rizik: kada testirati porodicu

Oko 5–10 % melanoma javlja se u porodicama s nasljednom predispozicijom. Testiranje germinativnih (nasljednih) gena, najčešće CDKN2A, CDK4, BAP1 i MITF, razmatra se kada postoji:

• dva ili više melanoma kod iste osobe;
• melanom kod dva ili više krvnih srodnika;
• melanom dijagnostikovan u mladoj životnoj dobi;
• melanom oka (uvealni) ili kombinacija melanoma i karcinoma pankreasa ili mezotelioma u porodici.

Pozitivan rezultat ne znači bolest, ali mijenja plan nadzora: češći dermatološki pregledi, mapiranje mladeža i savjetovanje za članove porodice.

Kako Genolab pomaže

Genolab nije laboratorija, već konsultantski tim u preciznoj medicini: pomažemo pacijentu i njegovom onkologu da odaberu odgovarajući test kod vodećih svjetskih laboratorija, organiziramo slanje uzorka i, najvažnije, protumačimo nalaz u kontekstu konkretne kliničke situacije — koje terapijske opcije nalaz otvara, koje studije su relevantne i koji su sljedeći koraci.

Izvor: American Cancer Society