Znakovi i simptomi melanoma kože: ABCDE pravilo
Kako prepoznati melanom na vrijeme: ABCDE pravilo, znak ružnog pačeta i skriveni melanomi — uz objašnjenje kada su potrebni genetski i molekularni testovi. Genolab vodi pacijente i ljekare kroz dijagnostiku i odabir terapije.
Neobični mladeži, ranice, kvržice, mrlje, oznake ili promjene u izgledu ili osjećaju određenog dijela kože mogu biti znak melanoma ili druge vrste kancerozne bolesti kože, ili upozorenje da bi se ona mogla razviti.
Mogući znakovi i simptomi melanoma
- Najvažniji znak upozorenja na melanom je nova promjena (tačka) na koži ili postojeća promjena koja mijenja veličinu, oblik ili boju.
- Drugi važan znak je promjena koja izgleda drugačije od svih ostalih promjena na vašoj koži. (Ovo se ponekad naziva „znak ružnog pačeta“.)
Ako primijetite neki od ovih znakova upozorenja, obratite se ljekaru radi pregleda kože.
Kako treba da izgleda normalan mladež?
Većina ljudi ima mladeže, a gotovo svi madeži su bezopasni. Normalan madež je:
- Obično jednolično smeđe, boje kože ili crne boje
- Može biti ravan ili blago izdignut
- Okrugao ili ovalan
- Obično manji od 6 milimetara (širina gumice na vrhu olovke)
Neki mladeži mogu biti prisutni od rođenja, ali većina se pojavljuje tokom djetinjstva ili u mladosti. Novi mladeži koji se pojave kasnije u životu trebaju biti pregledani kod ljekara.
Kada se jednom razvije, madež će obično zadržati istu veličinu, oblik i boju dugi niz godina. Neki mladeži vremenom mogu izblijediti.
Važno je prepoznati promjene u veličini, obliku, boji ili teksturi mladeža. Ove promjene mogu ukazivati na razvoj melanoma.
ABCDE pravilo za znakove melanoma
ABCDE pravilo je još jedan vodič za uobičajene znakove melanoma. Obratite pažnju i obavijestite doktora o promjenama koje imaju bilo koje od sljedećih karakteristika:
- A kao Asimetrija: Jedna polovina mladeža ne odgovara drugoj.
- B kao Bordura (rub): Rubovi su nepravilni, nazubljeni, urezani ili zamućeni.
- C kao Color (boja): Boja nije jednolična i može sadržavati različite nijanse smeđe ili crne, ponekad sa područjima ružičaste, crvene, bijele ili plave boje.
- D kao Dijametar: Promjena je veća od 6 milimetara, iako melanomi ponekad mogu biti i manji.
- E kao Evolucija: Madež se mijenja u veličini, obliku ili boji.
Neki melanomi ne odgovaraju ovim pravilima. Važno je da obavijestite ljekara o svakoj promjeni ili novoj tački na koži, kao i o izraslinama koje izgledaju drugačije od ostalih vaših madeža.
Ostali znakovi melanoma na koži
Ostali znakovi upozorenja uključuju:
- Rana koja ne zacjeljuje
- Širenje pigmenta sa ruba promjene na okolnu kožu
- Crvenilo ili novo oticanje izvan ruba mladeža
- Promjena osjećaja, poput svraba, osjetljivosti ili bola
- Promjena površine madeža – perutanje, curenje, krvarenje ili pojava kvržice
Obavezno pokažite ljekaru sva područja koja vas zabrinjavaju. Ponekad je teško razlikovati melanom od običnog mladeža, čak i za ljekare, pa je važno pokazati ljekaru svaki mladež za koji niste sigurni.
Znaci skrivenog melanoma
Iako većina melanoma počinje na koži izloženoj suncu, manji broj melanoma nastaje na mjestima koja nisu izložena suncu. Oni mogu izgledati drugačije od melanoma na koži. Na primjer:
- Ispod nokta na ruci ili nozi (akralni melanom): Može izgledati kao tamna linija ili pruga u noktu.
- Na dlanovima ili tabanima (akralni melanom): Može se pojaviti kao tamno, nepravilno područje.
- U oku (uvealni melanom): Može izgledati kao tamna mrlja u obojenom dijelu oka (šarenici).
- U ustima, nosu i genitalijama (mukozni melanom): Može se razviti kao tamne mrlje ili nepravilna područja u tim tkivima.
Važno je da pokažete ljekaru sve što vas zabrinjava i u ovim područjima.
Kada posjetiti ljekara i šta slijedi nakon pregleda
Svaka nova ili promijenjena promjena na koži koja traje dulje od nekoliko sedmica zahtijeva dermatološki pregled. Standardni put dijagnostike ide u tri koraka:
- Dermatoskopija — pregled promjene uvećavajućim uređajem, često uz digitalno mapiranje mladeža radi poređenja kroz vrijeme.
- Ekscizijska biopsija — uklanjanje cijele promjene s malim rubom zdravog tkiva; histopatologija određuje Breslowovu debljinu, prisustvo ulceracije i mitotski indeks.
- Procjena proširenosti — kod debljih lezija biopsija sentinel limfnog čvora i slikovna dijagnostika radi određivanja stadija.
Ovi parametri određuju stadij bolesti i, kod uznapredovalog melanoma, otvaraju pitanje molekularnog testiranja tumora.
Kada je potrebno genetsko testiranje kod melanoma
Simptomi i histopatologija govore da li je riječ o melanomu; molekularni testovi govore kojim lijekom se taj melanom najbolje liječi. Klinički relevantne promjene su:
- BRAF V600 — prisutan u oko 40–50 % kutanih melanoma; uslov za ciljanu terapiju BRAF i MEK inhibitorima.
- NRAS — oko 15–20 % slučajeva; utječe na odabir sistemske terapije i uključivanje u kliničke studije.
- KIT — tipično kod akralnih i mukoznih melanoma, gdje BRAF najčešće nije promijenjen.
- TMB (tumorsko mutacijsko opterećenje) i MSI — biomarkeri odgovora na imunoterapiju, jer melanom nosi jedno od najvećih mutacijskih opterećenja među solidnim tumorima.
Za ovu svrhu koristi se sveobuhvatno genomsko profiliranje tumorskog tkiva, a kada tkivo nije dostupno ili je nedovoljno, analiza cirkulirajuće tumorske DNK iz krvi (tekućinska biopsija). Nakon operacije, praćenje minimalne rezidualne bolesti testom prilagođenim tumoru pacijenta može ukazati na recidiv prije nego što se on vidi na slikovnoj dijagnostici.
Nasljedni rizik: kada testirati porodicu
Oko 5–10 % melanoma javlja se u porodicama s nasljednom predispozicijom. Testiranje germinativnih (nasljednih) gena, najčešće CDKN2A, CDK4, BAP1 i MITF, razmatra se kada postoji:
- dva ili više melanoma kod iste osobe;
- melanom kod dva ili više krvnih srodnika;
- melanom dijagnostikovan u mladoj životnoj dobi;
- melanom oka (uvealni) ili kombinacija melanoma i karcinoma pankreasa ili mezotelioma u porodici.
Pozitivan rezultat ne znači bolest, ali mijenja plan nadzora: češći dermatološki pregledi, mapiranje mladeža i savjetovanje za članove porodice.
Kako Genolab pomaže
Genolab nije laboratorija, već konsultantski tim u preciznoj medicini: pomažemo pacijentu i njegovom onkologu da odaberu odgovarajući test kod vodećih svjetskih laboratorija, organiziramo slanje uzorka i, najvažnije, protumačimo nalaz u kontekstu konkretne kliničke situacije — koje terapijske opcije nalaz otvara, koje studije su relevantne i koji su sljedeći koraci.
Ne zaboravite pregledati i ostale tekstove na našem blogu.
Izvor: American Cancer Society
Česta pitanja
Najčešća pitanja
- Koji je najvažniji rani znak melanoma?
- Nova promjena na koži ili postojeći mladež koji mijenja veličinu, oblik ili boju. Isto vrijedi za promjenu koja izgleda drugačije od svih ostalih mladeža na tijelu — takozvani znak ružnog pačeta.
- Šta znači ABCDE pravilo?
- Asimetrija, nepravilna bordura (rub), neujednačena boja, dijametar veći od 6 milimetara i evolucija, odnosno promjena kroz vrijeme. Ako promjena ima bilo koju od ovih karakteristika, potreban je dermatološki pregled.
- Može li melanom nastati na mjestima koja nisu izložena suncu?
- Može. Akralni melanom se javlja ispod nokta, na dlanovima i tabanima, uvealni u oku, a mukozni u ustima, nosu i genitalnoj regiji. Takvi melanomi izgledaju drugačije i češće se otkrivaju kasno.
- Kada je kod melanoma potrebno genetsko testiranje tumora?
- Kod uznapredovalog ili metastatskog melanoma, radi odabira terapije. Testira se BRAF V600, NRAS, KIT te biomarkeri odgovora na imunoterapiju kao što su tumorsko mutacijsko opterećenje i mikrosatelitna nestabilnost.
- Je li melanom nasljedan?
- U oko 5 do 10 % slučajeva postoji nasljedna predispozicija, najčešće promjene u genima CDKN2A, CDK4, BAP1 ili MITF. Testiranje se razmatra kod više melanoma u istoj osobi ili porodici, rane životne dobi i kod melanoma oka.
